Kuče
Kuče je naselje smješteno u Zagrebačkoj županiji, kraj Velike Gorice uz kanal Sava - Odra i Turopoljski lug. Prema popisu iz 2011. godine ima 1453 stanovnika. Broj stanovnika se znatno povećao za vrijeme i poslije Domovinskoga rata zbog naseljavanja prognanika iz Vukovara, Iloka i Banovine te izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.
Selo Kuče se prvi put spominje u ispravi iz 1258. god. i drugi put u ispravi iz 1267. god. Najstariji kajkavski dokument, Čunčićev list, napisan je kajkavskim književnim jezikom u Kučama 1521. godine na jednom listu papira koji je sada oštećen. Počinje riječima: "Ja Štefanuš Čunčić", dalje se spominju "plemenita bratija Kučani" i Štefanuševa žena Margareta Čunčić, a tekst završava na latinskom: "Data in Kuče ab in mea curia, Štefanuš Čunčić, Anno Domini 1521." - Dano u Kučama, u mojoj kuriji, Štefanuš Čunčić, godine Gospodnje 1521. "Lučićev list" pisan je na latinskom jeziku 26. 6. 1650. Car Ferdinand III. darovao je grbovnicu obiteljima Puceković, Berković i Živković 11. 8. 1656.
U prošlosti se selo dijelilo na Gornje i Donje Kuče, kolokvijalno "Gorence" i "Dolence". Iz knjige Emilija Laszowskog Povijest plemenite općine Turopolje doznajemo da su u to vrijeme u Gornjim Kučama bile obitelji: Držanić, Fabijančić, Majdak, Majdešić, Čunčić, Lučić, Videković, Berković, Paleon i Horvačić (danas Hrvačić), a u Donjim: Pukanić, Puceković, Čunčić, Malčević, Horvačić, Gjuračić (tada prezime Gjurinović, u današnje vrijeme Đuračić), Vihlaj i Novak. Laszowski također piše da je selo već onda bilo brojno i imućno te su nabrojene obitelji spadale pod plemićke.
Prema Laszowkom "Juraj Habdelić, isusovac, rodio se u Kučama god. 1609.“ (Emilij Laszowski: Povijest plemenite općine Turopolje,1995, 302). Habdelić je poznati hrvatski književnik i svećenik. Kuče je u to vrijeme pripadalo katoličkoj župi Staro Čiče gdje je Juraj Habdelić bio kršten. Kasnije je župna crkva premještena u Vukovinu, tako da sada Kuče pripada župi Vukovina. U Kučama se rodio i hrvatski glazbenik, skladatelj, orguljaš, muzikolog i glazbeni pedagog Franjo pl. Lučić.
Selo Kuče se prvi put spominje u ispravi iz 1258. god. i drugi put u ispravi iz 1267. god. Najstariji kajkavski dokument, Čunčićev list, napisan je kajkavskim književnim jezikom u Kučama 1521. godine na jednom listu papira koji je sada oštećen. Počinje riječima: "Ja Štefanuš Čunčić", dalje se spominju "plemenita bratija Kučani" i Štefanuševa žena Margareta Čunčić, a tekst završava na latinskom: "Data in Kuče ab in mea curia, Štefanuš Čunčić, Anno Domini 1521." - Dano u Kučama, u mojoj kuriji, Štefanuš Čunčić, godine Gospodnje 1521. "Lučićev list" pisan je na latinskom jeziku 26. 6. 1650. Car Ferdinand III. darovao je grbovnicu obiteljima Puceković, Berković i Živković 11. 8. 1656.
U prošlosti se selo dijelilo na Gornje i Donje Kuče, kolokvijalno "Gorence" i "Dolence". Iz knjige Emilija Laszowskog Povijest plemenite općine Turopolje doznajemo da su u to vrijeme u Gornjim Kučama bile obitelji: Držanić, Fabijančić, Majdak, Majdešić, Čunčić, Lučić, Videković, Berković, Paleon i Horvačić (danas Hrvačić), a u Donjim: Pukanić, Puceković, Čunčić, Malčević, Horvačić, Gjuračić (tada prezime Gjurinović, u današnje vrijeme Đuračić), Vihlaj i Novak. Laszowski također piše da je selo već onda bilo brojno i imućno te su nabrojene obitelji spadale pod plemićke.
Prema Laszowkom "Juraj Habdelić, isusovac, rodio se u Kučama god. 1609.“ (Emilij Laszowski: Povijest plemenite općine Turopolje,1995, 302). Habdelić je poznati hrvatski književnik i svećenik. Kuče je u to vrijeme pripadalo katoličkoj župi Staro Čiče gdje je Juraj Habdelić bio kršten. Kasnije je župna crkva premještena u Vukovinu, tako da sada Kuče pripada župi Vukovina. U Kučama se rodio i hrvatski glazbenik, skladatelj, orguljaš, muzikolog i glazbeni pedagog Franjo pl. Lučić.
Zemljovid - Kuče
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Hrvatska
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
HRK | Hrvatska kuna (Croatian kuna) | kn | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
HR | Hrvatski jezik (Croatian language) |
SR | Srpski jezik (Serbian language) |